Ovu nedjelju, 7. svibnja 2017. zatvara se velika izložba ”Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900” na kojoj je, s jednom od najvrjednijih umjetnina iz fundusa Zbirke Vladimira Malančeca sudjelovao i Muzej grada Koprivnice. Autorice izložbe i kustoski tim (dr.sc. Irena Kraševac, dr.sc. Marina Bagarić, Darija Alujević, Petra Vugrinec, Iva Sudec Andreis) obradile su teme zajedničke bečkoj i zagrebačkoj kulturi na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Uz djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Josefa Hofmana, Vlahe Bukovca i Ivana Meštrovića među umjetnicima hrvatske moderne bilo je izloženo veliko ulje na platnu Tomislava Krizmana (1882 – 1955) Pejzaž u predvečerje iz 1912. godine koje je nastalo u vrijeme Krizmanovog školovanja u Beču. Krizman je svoje umjetničko obrazovanje stekao u Beču, prvo na Školi za umjetnost i obrt (prof. F. Myerbach) a potom u na bečkoj Akademiji (prof. William Unger). U Beču je boravio punih deset godina, a slika o kojoj govorimo nastala je u posljednjoj godini njegovog bečkog razdoblja.
Zanimljivo je da velika umjetnička djela, baš kao i ljudi imaju svoje zanimljive priče. Tako je i sa slikom ”Pejzaž u predvečerje” koju je obitelj Malančec kupila još prije Prvog svjetskog rata. Ista je dugi niz godina bila izložena na zidu iznad klavira u velikom salonu kuće Malančec. Stručni krugovi i povjesničari umjetnosti sliku su tijekom 20. stoljeća navodili kao kapitalno no izgubljeno Krizmanovo djelo iz razdoblja njegovog umjetničkog razvoja u Beču, gdje se slikar formirao u krugovima bečke avangardne umjetničke elite i stila secesije. Sliku spominje i Grgo Gamulin u svojoj knjizi ”Hrvatsko slikarstvo XIX i XX. stoljeća” te objavljuje staru crno-bijelu neoštru reprodukciju, navodeći kako se nakon Proljetnog salona 1916. godine slici gubi svaki trag. Proljetni salon okupljao je široki krug likovnih umjetnika uglavnom mlađega naraštaja. Proljetni salon nije bio udruženje umjetnika već osnova na kojoj su se cijelo desetljeće okupljale snage za obnovu likovnoga izraza i jedina manifestacija koja je osiguravala izložbeni kontinuitet slikarstvu. Upravo na prvoj izložbi Proljetnog salona priređenoj 1916. godine, uz Ljubu Babića, Jerolima Mišea i Zlatka Šulentića, Tomislav Krizman izložio je sliku ”Pejzaž u predvečerje”. Sliku je po zatvaranju izložbe u zagrebačkom Salonu Ullrich, iste godine kupio koprivnički odvjetnik dr. Matija Malančec i sve do otvaranja Donacije Vladimira Malančeca javnosti 1989. godine, ovo kapitalno umjetničko djelo hrvatske Moderne mogli su vidjeti samo pomno odabrani ljubitelji hrvatske umjetnosti i prijatelji obitelji Malančec.
Danas, u trenutku kada Muzej grada Koprivnice za Kuću Malančec i Zbirku Vladimira Malančeca ima velike planove, razrađuje strategiju razvoja, obnove i uređenja te koncepciju novog stalnog muzejskog postava, kapitalno umjetničko djelo Tomislava Krizmana ”Pejzaž u predvečerje” iz 1912. godine, nalazi se na svojevrsnoj izlagačkoj turneji kojoj je svrha podsjetiti umjetničku i stručnu javnost na umjetničko blago Zbirke Vladimira Malančeca pohranjeno u spremištima Muzeja grada Koprivnice. Nakon velebne izložbe ”Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900” u Klovićevim dvorima, slika će u svibnju, u mjesecu muzeja, biti izložena u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu na izložbi posvećenoj šumi kao umjetničkoj inspiraciji i temi. Autorica stručne koncepcije i likovnog postava izložbe je Jasminka Poklečki Stošić, a esej o šumi napisat će Miljenko Jergović, jedan od najuspješnijih i najprevođenijih hrvatskih pisaca.
