Vincekovo

Jedan od zaštitnika vinograda i vinogradara uz, u nas najpoznatijeg Martina, svakako je sveti Vinko, čiji se spomen dan 22. siječnja osobito svečano obilježavao u podravskim vinogradarskim područjima. Tog dana vlasnik je bio dužan obići svoj vinograd i odsjeći nekoliko grana vinove loze. Te grane stavljale su se u posudu s vodom, na toplo i svijetlo mjesto, kako bi potjerale lišće i grozdove na temelju kojih se predviđao budući urod. Ponegdje je ovaj običaj bio popraćen dodatnim radnjama kao što su škropljenje loze kapljicama vina te vješanje dimljenih kobasica na grane, čime se na simboličan način željela osigurati rodnost i plodnost vinograda tijekom naredne godine, ali i zaštita od bolesti, tuče i mraza. Smatralo se da je lijepo vrijeme na Vincekovo znak dobre berbe grožđa, a o tome svjedoči i izreka: “Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče!” Nakon obavljanja obreda vinogradar se s društvom obično počastio navedenim kobasicama i proveselio uz “kupicu” domaćeg vina. Danas se u podravskim kletima ovaj dan obilježava pravim gozbama na kojima se osim “goričkog gulaša” pripremaju različiti specijaliteti poput srnećeg paprikaša, pečenih riba te domaćeg kruha iz krušne peći, a “goričari” se natječu u njihovoj pripremi. Ipak jedna karakteristika običaja ostala je ista kao i u prošlosti: ovim veselicama u pravilu žene nemaju pristup.