Postupci preventivne zaštite umjetnina te konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama u Zbirci naivne umjetnosti nastavljeni su i u 2022. godini prema unaprijed određenom Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine kojim su, nakon pregleda Zbirke i konzultacija s restauratorima, utvrđeni prioriteti djelovanja. Prema Planu, konzervatorsko-restauratorski radovi nastavljeni su na crtežima u suradnji s tvrtkom Konzervator GEO-MED d.o.o. iz Zagreba, a pod stručnim vodstvom i nadzorom konzervatora savjetnika mr. sc. Irene Medić. Konzervatorsko-restauratorski radovi na dva crteža Mirka Viriusa: Autoportret (1930-ih, tuš/papir, 300×225 mm, MGK-HLB-652) i Portret u profilu (1939., tuš/papir, 300×240 mm, MGK-HLB-653) osigurali su zaštitu važne i vrijedne građe jednog od najvažnijih umjetnika Hlebinske škole, pripadnika najstarije, prve generacije, specifičnog po realističko-verističkom bilježenju svakodnevice. Svi su radovi provedeni po standardima konzervatorske struke. U Izvješću Irene Medić navodi se kako je pregledom navedenih crteža, ustanovljeno da se radi o težim oštećenjima uzrokovanim prekomjernim utjecajem vlage i ustajale prašine, a i djelovanjem plijesni. Najizraženija su bila biokemijska oštećenja, mnoštvo žutosmeđih mrlja različitog intenziteta i oblika. Mehaničkim oštećenjima zahvaćeni su rubovi i uglovi crteža. Zaštita je započela standardnim postupcima čišćenja tj. odstranjivanjem zamjetnih naslaga ustajalih čestica prašine, kako s lica tako i s naličja crteža. Čišćenje je nastavljeno uklanjanjem jako izraženih žutosmeđih mrlja, koje su bile rasprostranjene po cjelokupnoj površini slika. Na crtežima su potom provedeni postupci dezinfekcije, a potom i neutralizacije. Po pomno obavljenim svim fazama konzervacije provedena je restauracija metodom klasične ručne restauracije, pri čemu su s posebnom pažnjom ojačani teže oštećeni rubovi crteža te dublje zaderotine i nedostatni dijelovi uglova. Radi što boljeg čuvanja tj. sigurne pohrane, izrađene su zaštitne košuljice od beskiselinskog kartona i inertne prozirne folije.
U cilju što kvalitetnije zaštite sada već velikog broja restauriranih crteža eminentnih majstora naivne umjetnosti (Mije Kovačića, Dragana Gažija, Mirka Viriusa, Ivana Večenaja, Franje Filipovića…), ali i kako bi se preostala građa na papiru i kartonu što kvalitetnije pohranila za njih su nabavljene odgovarajuće arhivske folder-mape. Tijekom godina restauriran je velik broj crteža koji su pohranjeni u zasebnu mapu i ladicu arhivskog ladičara. U preostale mape smještena je većina preostalih crteža i grafika koji čekaju svoj red za restauratorsko-konzervatorske postupke te im je time brzina degradacije značajno smanjena. Posebna pažnja pridana je velikoj kolekciji minijaturnih crteža Ivana Lackovića Croate koji su nastali kao ilustracije za objavu Sabranih djela Mihovila Pavleka Miškine te su predstavljeni izložbama u čast 90. obljetnice Lackovićeva rođenja. Po završetku izložbe svi su crteži uloženi u beskiselinske albumske stranice unutar odgovarajućih fotoalbumskih kutija.
U sklopu preventivne zaštite građe u Galeriji naivne umjetnosti i dalje se termohigrometrom svakodnevno bilježe mikroklimatski uvjeti izložbenih prostora. Postojanost odgovarajućih uvjeta doprinosi očuvanju zatečenog stanja umjetnina. Unatoč tome, neke od njih podvrgnute su dugotrajnim i ozbiljnijim postupcima zaštite. Tako je slika Ivana Večenaja Raspeće (1978., ulje/staklo, 820×760 mm, MGK-HLB-212) još uvijek u postupku konzervatorsko-restauratorskih radova koje provodi Magdalena Vlaho u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, a povratak se očekuje u što skorijem vremenu. Preventivna zaštita uključivala je i nastavak omatanja umjetnina Tyveg papirom u ljetnim kako bi se umjetnine, prvenstveno one bez okvira, zaštitile od nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta u spremištima. Isti postupci planiraju se nastaviti i u narednom periodu.
Konzervatorsko-restauratorski radovi se nastavljaju i u narednim godinama u skladu s planiranim i trenutnim financijskim mogućnostima. Sve zaštitne radove na Zbirci omogućila je potpora nacionalne (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske) i lokalne zajednice (Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnica) koja je prepoznala važnost ovih postupaka i pravovremenog djelovanja kako bi u sinergiji s muzejskim radnicima i stručnjacima osigurali dostupnost i odgovarajuću kvalitetu vrijedne i značajne baštine. Ipak, najvažnije je provoditi kontinuiranu i pravilnu preventivnu zaštitu te praćenje stanja umjetnina kako bi se potreba za većim zahvatima smanjila i svela na minimum.
