Osim izložbenog, odnosno prezentacijskog dijela rada na muzejskim zbirkama, onaj podjednako važan tiče se zaštite muzejske građe. Građa koja jednom uđe u Inventarne knjige muzeja, trajna je obveza svakog trenutnog radnika. Njegova je zadaća da ju sačuva u što boljem i reprezentativnijem izdanju za buduća pokoljenja posjetitelja.
Zaštita muzejske građe počinje preventivnom zaštitom koja tradicionalno obuhvaća osiguravanje povoljne okoline za slike, sigurno i pravilno rukovanje, te protuprovalnu i protupožarnu zaštitu. Preventivna zaštita nastoji spriječiti nastajanje štete, neinterventnim metodama koje nastoje ne zadrijeti u strukturu i materiju slike. Ona stvara uvjete u kojima neće biti potrebna intervencija restauratora. Ne treba zaboraviti da svaka intervencija u tvarnost slike nosi rizik gubitka dijela njene autentičnosti.[1] Stoga se uvjeti izlaganja i čuvanja umjetnina konstantno prate – vlaga i temperatura izložbenog prostora Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama svakodnevno se bilježi putem termohigrometra, a stanje spremišta u Hlebinama i Koprivnici provjerava se na mjesečnoj bazi. Količina svjetlosti koja direktno utječe na izložene umjetnine regulirana je rasvjetom i postavljanjem zaštitnih UV folija na krovne prozore hlebinske galerije. U cilju osiguravanja što boljih uvjeta čuvanja, a onda i izlaganja umjetnine zaštićuju omatanjem u Tyvek papir, dok se velika donacija slika Ane Matine (pristigla unutar Donacije dr. Hrvoja Neimarevića) uokvirila u za to predviđene okvire. Tijekom ljetnih mjeseci tehničar Muzeja grada Koprivnice Renato Horvat krenuo je s uokviravanjem 100-tinjak slika Ane Matine smještajući ih u predviđene drvene okvire, štiteći pozadinu slika beskiselinskim kartonima. S obzirom na čestu fluktuaciju umjetnina iz Zbirke naivne umjetnosti po brojnim izložbama, slike i skulpture se u tim prilikama dodatno pregledavaju, brišu ili četkaju, čiste i omataju u zaštitne folije kako bi sigurno stigle do predviđenih odredišta, a sve u suradnji voditelja Tehničkog odjela Saše Hrenića, više muzejske tehničarke Sanje Vrgoč i više kustosice Helene Kušenić.
Unatoč uloženim naporima neke umjetnine već su ranije zahvaćene ozbiljnijim problemima pa im je potreban stručniji pregled, obrada i zaštita. Konzervatorsko-restauratorski radovi na umjetninama se stoga provode prema unaprijed određenom Planu preventivne zaštite, konzervacije i restauracije Muzeja grada Koprivnice za razdoblje 2020. – 2024. godine kojim su, nakon pregleda Zbirke i konzultacija s restauratorima, utvrđeni prioreiteti djelovanja. U 2020. godini tako je restauriran akvarel Ivana Generalića Kanas, dostupan publici u Stalnom postavu Galerije naivne umjetnosti. Riječ je o ranijem radu Ivana Generalića iz 1954. godine na kojem su uočene mrlje žućkaste boje. Nakon vađenja akvarela iz ostakljenog okvira utvrđeno je da se na poleđini nalazio valoviti crveni karton čiji je pigment oštetio i slikane slojeve. Poleđinski rub slike dodatno je oštećen ljepljivom trakom kojom se karton pričvrstio za sliku te je čitavu površinu zahvatila plijesan. Žuto-smeđe diskoloracije na crtežu posljedica su povećane kiselosti papira, dok su na uglovima slike zatečena i mehanička oštećenja uslijed nepravilnog pričvršćivanja slike za podlogu. Specifične metode konzervacije slike provela je dugogodišnja suradnica Muzeja Irena Medić sa suradnicima (Konzervator Geo-Med d.o.o., Zagreb), a one su uključivale postupke čišćenja, dezinfekcije i neutralizacije slike. Okvir slike je očišćen te je slika zaštićena beskiselinskim kartonom koji je dodatno zaštićen još jednim debljim muzejskim kartonom. Uz Generalićev akvarel konzervatorsko-restauratorskom postupku podvrgnuta su i dva crteža Mirka Viriusa: Dva vojnika i seljak (1937.) i Selo i industrija (1938.) na kojima su ustanovljena oštećenja različitog podrijetla, od mrlja različitog intenziteta do naslaga ustajale prašine. Crteži su također podvrgnuti postupcima temeljitog čišćenja te dezinfekcije i naposljetku neutralizacije. Radi što kvalitetnije pohrane crteža isti su smješteni u zaštitne košuljice od beskiselinskog kartona i inertne prozirne folije te se čuvaju u za to predviđenom arhivskom metalnom ladičaru, nabavljenom upravo za potrebu građe na papiru (crteža, grafika, plakata).
Stanje umjetnina u Zbirci naivne umjetnosti, kao i u svom ostalim zbirkama Muzeja grada Koprivnice, nastavlja se i dalje kontinuirano pratiti kako bi se uspjelo na vrijeme i stručno reagirati na eventualne promjene i probleme, a konzervatorsko-restauratorski radovi se i u narednim godinama nastavljaju u skladu s planiranim i trenutnim financijskim mogućnostima. Sve zaštitne radove na Zbirci omogućila je potpora nacionalne (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske) i lokalne zajednice (Koprivničko-križevačka županija i Grad Koprivnica) koja je prepoznala važnost ovih postupaka i pravovremenog djelovanja kako bi u sinergiji s muzejskim radnicima i stručnjacima osigurali dostupnost i odgovarajuću kvalitetu vrijedne i značajne baštine svim sadašnjim, ali i budućim zaljubljenicima u kulturu i umjetnost.
[1] https://mdc.hr/UserFiles/File/zastita/prirucnik_slike.pdf (5. 10. 2020.)
Fotografije:
Postupak uramljivanja slika Ane Matine
Crtež Mirka Viriusa: Dva vojnika i seljak, 1937., tuš/papir, 320×415 mm (MGK-HLB-647) – prije i poslije konzervatorsko-restauratorskih radova
Crtež Mirka Viriusa: Selo i industrija, 1938., tuš/papir, 300×420 mm (MGK-HLB-648) – prije i poslije konzervatorsko-restauratorskih radova
Akvarel Ivana Generalića Kanas, 1954., akvarel/papir, 500×700 mm (MGK-HLB-454) – nakon konzervatorsko-restauratorskih radova
