Završavaju arheološka iskopavanja u Đurđevcu i Kloštru Podravskom

Do sredine listopada dovršit će se ovogodišnja arheološka iskopavanja Muzeja grada Koprivnice na lokalitetu Đurđevac – Sošice te su dovršena geofizička istraživanja na lokalitetu Kloštar Podravski – Gorbonok. Radovi su započeli početkom rujna, a financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a u njima je sudjelovalo više arheologa i „javni radovi“ Grada Đurđevca.

Početnim iskopavanjima na lokalitetu Đurđevac – Sošice dokumentirano je nekoliko faza sakralnog objekta, odnosno crkve sv. Jurja koja je posjedovala romaničku fazu 12./13. stoljeća, potom gotičku fazu iz 15. stoljeća i dograđeni barokni zvonik iz 17. stoljeća. Ovogodišnjim radovima istraživan je prostor zapadnog dijela lađe i zvonika gotičke crkve, gdje su na istraženoj sondi površine cca 250 m2 (15 x 16 m), istraženi ostaci temeljnih zidova. Nažalost, većina zidova prepoznaje se u nižim dijelovima temelja ili kao negativi, uslijed čega je prepoznat tlocrtni položaj ukopa budući da je lokalitet mnogo godina služio kao izvor građevinskog materijala. Na zapadnom pročelju gotičke crkve nalaze se uglovni potpornjaci, a ista je tlocrtna situacija i na baroknom zvoniku. Bočni potpornjaci lađe crkve nisu prepoznati, što znači kako nisu niti postojali, a slično je bilo i kod istovremene crkve u nedalekom Virju. Uz istočni rub ovogodišnje sonde uočeno je više starijih zidanih struktura koje bi mogli pripisati zapadnom pročelju starije romaničke crkve te drugim međufazama gradnje. Pretpostavlja se kako je gotička crkva bila dužine 25 m i široka oko 10 m, a romanička 16 m duga i 8 m široka. Takve dimenzije moguće je pretpostaviti budući da su se na prostoru istočno od ovogodišnje sonde provela nedestruktivna geofizička istraživanja (Gearh d.o.o. Maribor, Branko Mušič) u obliku georadara i magnetometrije, a kojima je dobivena osnovna tlocrtna slika podzemnih zidanih struktura. Vidljiva je trostrana apsida gotičke crkve s uglovnim potpornjacima te polukružna apsida starije romaničke crkve između njih. Zanimljiva su dvije anomalije definirane kao zidane grobnice, jedna unutar i druga izvan crkve, a sve zajedno potrebno je arheološki potkrijepiti narednim iskopavanjima. Od pokretnih nalaza pronađeni su dijelovi kamene plastike iz romaničkog i gotičkog razdoblja, kao i novac Leopolda II, kovanog u 2. polovini 17. stoljeća. Ovogodišnjim istraživanjem groblje u i oko crkve nije se istraživano, već će se tome pristupiti u jednoj od narednih kampanja.

Na kasnosrednjovjekovnoj utvrdi Gorbonok u Kloštru Podravskom provođena su iskopavanja 2014. i 2015. godine, a uslijed nepostizanja dogovora i riješavanja imovinsko-pravnih odnosa s privatnim vlasnikom, odlučeno je kako će se na središnjem platou površine 1.500 m2 provesti nedestruktivna geofizička ispitivanja. U dvodnevnim radovima tvrtke Gearh d.o.o. iz Maribora dobiveni su osnovni tlocrtni obrisi utvrde, odnosno uočeno je postojanje bedemskog plašta i snažne čvrste građevine četvrtastog tlocrta unutar njega. Ovo je najvjerojatnije ostatak palasa, odnosno stambenog dijela plemićke obitelji Tahy.

Usporedbom arheoloških iskopavanja i geofizičkih ispitivanja moguće je pretpostaviti osnovne tlocrte na oba lokaliteta što je i bio cilj ovogodišnjih kampanja, a u narednom vremenu vidjet će se u kom smjeru će se krenuti s njihovom prezentacijom.

(RČ, 2016.)

 

Bookmark the permalink.

Comments are closed.