Zbirka pretpovijesti

Voditelj zbirke:
Ivan Valent, kustos arheolog

Zbirka pretpovijesti najopsežnija je zbirka Odjela arheologije budući da su se prijašnji arheolozi Muzeja grada Koprivnice ponajviše bavili upravo tim razdobljem (Sonja Kolar, Zorko Marković, Igor Kulenović). Zbirka ukupno broji 1434 inventirana predmeta, a u spremištu Muzeja čuva se iznimno velika količina studijske građe (keramika) s brojnih lokaliteta istraživanih u posljednjih 50 godina.

U podravskoj ravnici ne postoji niti jedno (evidentirano) nalazište koje bi se sa sigurnošću moglo pripisati starijem kamenom dobu (za razliku recimo od varaždinskog područja poput Vindije ili Veternice), ali zato postoje tragovi naseljavanja u vrijeme mlađeg kamenog doba na lokalitetu Podvratnec 2 kod Đelekovca. Brojne slučajno pronađene kamene predmete (sjekire, klinovi, čekići) teško je vremenski determinirati pa postoji mogućnost kako dio njih pripada tom razdoblju.

Početkom bakrenog doba (3500.–3200.g.pr.Kr.) na položaju Seče kod Koprivničkih Bregi u razdoblju od 1979. do 1987. g. tijekom 6 kampanja istraženo je ukupno 23 ukopanih objekata koji su zbog mnoštva vlastitih posebnosti izdvojeni u vlastitu kulturu koja istovremeno egzistira s nizom kultura Karpatske kotline, Podunavlja i srednjeeuropskog kulturnog kruga. Razdoblje srednjeg bakrenog doba (3200.–2700.g.pr.Kr.) obilježila je lasinjska kultura potvrđena na lokalitetima Seče, Cerine 3 kod Koprivnice te Vojnik 1 i Zasek 1 kod Koprivničkog Ivanca. Krajem bakrenog doba na prostore Podravine uslijed opće migracije dolazi kasnovučedolska kultura (1850.–1800.g.pr.Kr.) istraživana na lokalitetu Koprivnička Rijeka Rudina I i II 1978. i 1979.g. (Gradski muzej Križevci, Muzej grada Koprivnice).

Brončano doba u Hrvatskoj označava značajan tehnološki napredak u metalurgiji upotrebom nove legure (bronca), ali i pojavom novih stepskih nomadskih populacija koje sa sobom donose i novinu u sahranjivanju pokojnika putem spaljivanja i polaganja u keramičku urnu. Početak brončanog doba na ovim prostorima obilježen je pojavom tzv. licenskokeramičke kulture (1700.–1600.g.pr.Kr.), čijih je materijalnih ostataka ponajviše istraženo na lokalitetima Koprivnički Ivanec – Piškornica (1980., 1981., 1984.) i Koprivnica – Cerine 3 (1985.), a pored takvih nalaza prisutna je i panonska inkrustrirana keramika čije je ishodište u mađarskom dijelu Transdanubije. Vrijeme je to kada su učestale i metalne ostave u kojima se odlaže veća količina oružja, oruđa, konjske opreme ili nakita poput one pronađene 1999. na Poljani kod Delova. Od arheološki istraživanih lokaliteta posljednja faza brončanog doba utvrđena je na lokalitetima Cerine 7 kod Koprivnice (višegodišnja istraživanja MGKc 1994., 2002.–2003.) i Volarskom bregu kod Virja (2010.). Razdoblju brončanog doba pripada i veći broj slučajno pronađenih metalnih predmeta u antropogenim jezerima Šoderica kod Botova, Jegeniš kod Legrada i Prosenice u Gabajevoj Gredi (mačevi, bodeži, koplja).

I početak željeznog doba povezan je uz napredak u metalurgiji, odnosno korištenje željeza kao novog i kvalitetnijeg metala. Usporedno s time, pojavljuju se novi narodi u obliku konjaničkih populacija poput tzv. trako–kimerijske skupine koji donose pojavu kneževskih tumula kao oblik sahranjivanja (kulturna grupa Martijanec – Kaptol). Vrlo značajan lokalitet u Podravini jest Sveti Petar Ludbreški gdje je arheološkim istraživanjima prije više od 30 godina potvrđena metalurška djelatnost, na lokalitetu Farkašić kod Draganovca (1981.) pronađena je velika „lončarska“ jama s mnoštvom piramidalnih utega i pršljenova te finog uglačanog posuđa crne boje, dok je u zaštitnim radovima lokaliteta Grede I kod Delova 1982. istražen dio naselja s prijelaza brončanog u željezno doba.

Početkom 4.st.pr.Kr. započinje mlađe željezno doba dolaskom keltskih ratničkih populacija koji donose visoku tehnologiju obrade metala, kovanje vlastitog novca, novu modu odijevanja i nakit te uznapredovalu tehnologiju proizvodnje visoko kvalitetne keramike primjenom brzovrtećeg lončarskog kola. Vrlo značajan nalaz za to razdoblje jest ostava novca iz Svete Ane na položaju Kostanj (svrstana u zaseban đurđevački tip novca), a od keltsko–latenskih su lokaliteta istraživani položaji Vlaško polje i Grede I kod Delova (1974., 1982.) i Volarski breg kod Virja. Pored toga, iznimno velik broj latenskih kopalja pronađen u šljunčarama Šoderica kod Botova i Jegenišu kod Legrada daje ukazati na mogućnost postojanja kasnolatenskog groblja ili nekoliko grobalja u neposrednoj blizini prijelaza preko rijeke Drave. Koplje je, naime, pored mača, bilo najčešći grobni prilog keltskog stanovništva diljem sjeverne Hrvatske i srednje Europe.

Osnovna literatura:

1. Robert ČIMIN, Zaštitna arheologija višeslojnih nalazišta Virje – Volarski breg (2008., 2010.) i Delovi – Grede I (1982.), Muzej grada Koprivnice (katalog izložbe), Koprivnica, 2011.
2. Sonja KOLAR, „Arheološki lokaliteti u općini Koprivnica“, Podravski zbornik ’76, Koprivnica, 1976, 103–116.
3. Igor KULENOVIĆ, Miralem ALEČKOVIĆ, „Novi nalaz ostave brončanih predmeta s lokaliteta Poljane“, Opvscvla arcaeologica 27, Zagreb 2003,157–163.
4. Igor KULENOVIĆ, „Arheološka istraživanja na naselju Cerine VII kod Koprivnice“, Podravski zbornik 30, Koprivnica, 2004, 315–328.
5. Zorko MARKOVIĆ, „Pokusno iskapanje na lokalitetu Seče 1979. godine“, Podravski zbornik ’79, Koprivnica, 1979, 97–105.
6. Zorko MARKOVIĆ, „Vučedolsko naselje Rudina (Rezultati iskapanja 1978. godine)“, Podravski zbornik ’79, Koprivnica, 1979, 120–138.
7. Zorko MARKOVIĆ, „Osvrt na iskapanja u Delovima 1974. godine“, Podravski zbornik ’80, Koprivnica, 1980, 324–330.
8. Zorko MARKOVIĆ, „Novi prilozi poznavanju prethistorije u Podravini“, Podravski zbornik ’81, Koprivnica, 1981, 193–213.
9. Zorko MARKOVIĆ, „Rezultati istraživanja prethistorijskih lokaliteta oko Koprivnice 1981. godine“, Podravski zbornik ’82, Koprivnica, 1982, 239–264.
10. Zorko MARKOVIĆ, „Prilog poznavanju razvijene i kasne lasinjske kulture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj“, Podravski zbornik ’83, Koprivnica, 1983, 251–262.
11. Zorko MARKOVIĆ, „Prilog poznavanju kontinuiteta naseljavanja terena oko Delova“, Podravski zbornik ’84, Koprivnica, 1984, 295–319.
12. Zorko MARKOVIĆ, „Istraživanja prethistorijskih lokaliteta oko Koprivnice u 1985. godini“, Obavijesti – Hrvatsko arheološko društvo XVII/3, Zagreb, 1985, 33–34.
13. Zorko MARKOVIĆ, „Početna istraživanja lokaliteta lokaliteta Cerine III“, Podravski zbornik ’86, Koprivnica, 1986, 152–160.
14. Zorko MARKOVIĆ, „Novi podaci o genezi lasinjske kulture (iskapanje na lokalitetu Seče 1987. godine)“, Muzejski vjesnik 11, Varaždin, 1988, 34-36.
15. Zorko MARKOVIĆ, Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba, Koprivnica, 1994.
16. Zorko MARKOVIĆ, „Početna arheološka istraživanja nalazišta Vratnec 2 kraj Koprivnice (pretpovijesni slojevi)“, Podravski zbornik 24-25, Koprivnica, 1999, 179–184.
17. Zorko MARKOVIĆ, „Novi prilozi poznavanju eneolitika i brončanog doba u koprivničkoj Podravini“, u: B. Čečuk (ur.), Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 21/2003, Zagreb, 2003, 41-56.
18. Marina ŠIMEK, „Sv. Petar Ludbreški – nalaz metalurške radionice“, Podravski zbornik ’79, Koprivnica, 1979, 106–119.
19. Ivan ZVIJERAC, „Iz najstarije đelekovečko–imbriovečke prošlosti“, u: D. Feletar & H. Petrić (ur.), Općina Đelekovec. Povijesno–zemljopisna monografija, Đelekovec, 2008, 57–90.
20. Ivan ZVIJERAC, „Arheološka topografija područja općine Molve“, u: M. Kolar & H. Petrić (ur.), Molve – ljudi, selo i okoliš u dugom trajanju (1658.–2008.). Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 350–te obljetnice osnivanja današnjeg sela Molve, Molve, 2010, 10–29.