Ovih dana navršiti će se 90 godina od formiranja umjetničke grupe „Zemlja“. Skupina mladih slikara, kipara i arhitekata oformila je 25. veljača 1929. godine u Zagrebu skupinu koja će narednih 6 godina (do policijske zabrane 1935. godine) prirediti više zajedničkih izložbi u nas i u inozemstvu, šireći broj članova i suradnika te zagovarajući socijalnu usmjerenost umjetničkog izraza, oslon na vlastitu tradiciju i na duhovni milje sredina iz kojih su poticali. Nekoliko mjeseci kasnije Grupa je formulirala i svoj manifest u kome već u uvodu piše: „Treba živjeti životom svog doba, treba stvarati u duhu svog doba. Savremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanja kolektiva su dominantna“. Te teze nastojale su se ugraditi i u njihove umjetničke orijentacije i u njihove izložbene nastupe (od studenoga 1929.). Posebni je u tome doprinos promotora te Grupe, slikara Krste Hegedušića, a u općeduhovnom i političkom smislu velika je uloga i Miroslava Krleže.
Grupa „Zemlja“ višestruko je povezana s Podravinom. Najprije, preko Hegedušića i sve onoga što je on predstavljao u organizacijskom, stvaralačkom i simboličkom smislu, preko Hlebinske škole, mape Podravskih motiva, teme njegovih slika, biografskih činjenica i drugo. Članovi „Zemlje“ bili su i Željko Hegedušić, Vinko Grdan (rođen u Đurđevcu 1900. godine), Ivan Generalić, tu je i Križevčanin Detoni, pa gosti na njihovim izložbama Franjo Mraz i Petar Franjić. Koprivnički povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar dobar je poznavatelj djelovanja grupe „Zemlja“, priredio je niz izložbi članova te Grupe i pisao o fenomenima socijalne umjetnosti i naive. Na predavanju „Zemlja, Podravina i Podravci“ 26. veljače 2019. godine od 18,00 sati u Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici pokušati će odgovoriti na pitanje o važnosti djelovanja te Grupe u nacionalnoj povijesti umjetnosti, ali posebno istaknuti i organsku povezanost „Zemlje“ i Podravine.
